Ku e posibeldeskulpador di Rei Willem riba 1 di juli 2023, komemorando 160 anja di abolishon di sklabitut den ReinoHulandes, e mesundialo tin un eventopublikoorganisa pa e gobierno di Boneiru den kolaborashonkugobierno di Hulandaku lo wordutelevisa den un gran seremonianaBoneiru. Unhende lo puntra nan meskiko e hendenan di Boneiru ta pensandoriba e ultimo desaroyonanaki. Kiko lo ta e motivashonku e Prome Minister Rutte prome I awor e Rei Hulandes pa pididespensasiendonakomienso di 2022 nan tabatanengaalguasinapasobra nan tabatabisa ta kos di pasadoikuno ta nan?

Wel, por ta algun kos:

1   -Un kortina di huma pa skonde e hechokuBoneiru ta ketu bai un koloniapasobrana e disolushon di Antia Hulandesna 10 oktober 2010, nosislaBoneiru a worduankra denKonstitushonHulandes bao di derechonandesigual. Nos outonomiakunostabata tin desde 1954 a worduelemina I revoka, I Boneiru a wordudebolbena un era-kolonial-di-gobernashon for di Den Haag. Tur Boneirusudesishonan I sen di impuesto ta bao di kontrol di GobiernoHulandes.

2   -Pa kontrola e narativo I stop e grupo di derecho humano di James Finies ku ta ganandoterenoku e kampanjaInternashonal I Nashonan Uni di konsientisashonku un perenigrashon di mas ku 460 dia den eksterior ta lobby I kreandokonsiensariba e sutuashon di violashonan di derechonanhumanonaBoneiru

3 -Nos pueblo ta wordusorpresa I ta asepta e status illegal pasobra nan a permaneseinkonsiente di supropiohistoria di sklabitud I e historia di suantepasadonanya pa e ultimo 80 anjananesakinunka a wordusinjana skol

E proseso di emansipashon di e pueblo Boneriano a wordu para, I nos no porrealmentekomprendekiko a pasakunospasobranosnunka a wordu, sinja, eduka, o informa di nospasadokolonial di sklabitud I nos pueblo no tin konosemento o un defensakontra e rekolonisashonkontemporarioinstitushonalisaHulandesnoboaki I e mas atrozdepopulashon I genosidanativosistemikoku a surgiimediatamente pa medio di abuso di poder di e gobiernoHulandes.

Algunanjapasaribaprome di Juli mi mama di 75 anjaaakompanja mi I skucha mi papia den misa di Rinkontitula “1 juli 1863 ta e dia di mas importante di noshistoria”. Ora nostabata kore bai kas bek e la komentaku e la tende, naedatku e tabata, pa promebiahaku 1 di juli 1863 tabatadia di abolishon di sklabitut. E tabata un tempuhopiduru pa James Finies ku a kuminsaskirbi I hasiakshonan pa lanta e konsiensa di nospasado di sklabitut I e liderazgo di nosisla I elite publikamente a kuminsaataka James Finies pa ta “negativo”, ku “nos no mester papaia di nospasado”, “sindroma di viktima” I hopiotroabuso mas.

James Finies a wordudenunsiana 2014 komobuskado di problema, kontroversial, astayamarasista I ta kontramakamba pa lidernan di Boneiruoraku e a tuma e kurashi pa pasa e pelikularenombra “Tula- e Rebelion” un relato di lucha inigual pa hustisiana 1795 naKorsou, un koloniaHulandes. Nos a pasa e promepelikula/dokumentario di hisotria-di-sklabitut di nosislanankuaestrenanaKorsou. Komoku no tabata tin teaternaBoneiru e produktornan di sine I agentenan a halaatras pa pasa e sine akinaBoneiru. James Finies a disidi pa pasa e pelikulaaki pa e pueblo di Boneiru den tur bario di Boneiru. E la hanja sostengrandi di Sr Albert Siliekuekipo I ekspertiso pa pasa e pelikula.

Na november2014, James Finies ku un grupo di Bonerianodesidido I konsiente di nan derechonan a lantaatrobe I kana e kaminda di emansipashon I igualdatribafecha di komemorashon di e unikolantamento di katibudokumentanaBoneiruriba 10 november 1834. Nos a organisa un kaminata di protesta pa libertat“ ESpiritu di Martis di KatalinaJanga ta bibu” na honor di Martis di KatalinaJanga, lider di e lantamento di 1834. Nos kaminata pa libertat a start naplantashi di salunaSalinja den parti suit di nosisla I a kana dia I anochi non-stop pasa den tur barionan di Boneiru bai Rinkon, e promeestablesementonaBoneiru I bolbebekKralendijk. Na e ofisina di gezaghebber I gobiernonos a start un protesta 24/7 ku a dura 222 dia I no a stop I no a bai kas te oraku un referendum a wordudunana e pueblo di Boneiru.

Deklarashonan di un historiadokonosi, aktvistapolitiko I komentarista den media ku for e tempueyteku awe ta nenga di respeta e akshonan I esfuersonan di nosorganisashon I ta yamanosorganisashonku e nomber di “grupo di Martis di KatalinaJanga”

Un otroliderpolitiko a skirbi un artikulo di prensa pa purbadeskreditanosakshonan di lunanan di protestakomosifuerakunos“ tayamandonaspiritunan di Martis di KatalinaJanga di pasadokomobruheria “

E importansia di un diskulpa pa e Rei Hulandes Willem pa e pueblo di Boneiru lo ta kasi nada I porwordukonsiderakomo “lagrima di krokodilo”. Un kortina di huma disenja pa komunidatinternashonalku e intenshon pa hasivago I skonde e realidat di e puebloBonerianoku a wordunenga I skondi nan historia I ku no lo komprende pa kiko o dikon un despensakomokununka a goza di igualdat I apermaneseteku hasta dia di awe subordina I kolonisa pa e mesun Rei Hulandes Willem I sugobierno.